Talu ai nei, na faia ai e le Komisi o le Soifua Maloloina a le Atunuu se konafesi a le au tusitala e uiga i le puipuiga ma le puleaina o faamai o le manava i le taumalulu, ma faailoa mai ai le taatele o faamai o le manava ma auala e puipuia ai i le taumalulu i Saina, ma taliina fesili mai le au tusitala. I le konafesi, na saunoa ai tagata atamamai o le taimi nei, ua ulufale atu Saina i le vaitau o le maualuga o faamai o le manava, ma o le tele o faamai o le manava ua fefiloi ma faapipii, ma avea ai ma lamatiaga i le soifua maloloina o tagata. O faamai o le manava e faasino i le mumū o le mucous membrane o le auala manava e mafua mai i siama po o isi mea, e aofia ai le siama o le auala manava pito i luga, niumonia, bronchitis, tale ma isi mea faapena. E tusa ai ma faamaumauga o le mataituina a le Komisi o le Soifua Maloloina ma le Soifua Maloloina a le Atunuu, o siama o faamai o le manava i Saina e sili ona pulea e siama o le fulū, e faaopoopo atu i le tufatufaina atu o isi siama i vaega eseese o tausaga, mo se faataitaiga, e iai foi rhinovirus e mafua ai le malulu masani i tamaiti e 1-4 tausaga le matutua; I le faitau aofaʻi o tagata e 5-14 tausaga le matutua, o faʻamaʻi pipisi o le Mycoplasma ma adenovirus e mafua ai le fulū masani e iai se vaega patino o le faitau aofaʻi; i le vaega o tausaga 15-59, e mafai ona vaʻaia rhinoviruses ma neocoronaviruses; ma i le vaega o tausaga e 60+, e tele vaega o le parapneumovirus o le tagata ma le coronavirus masani.
O le Mycoplasma pneumoniae o se meaola ninii e i le va o siama ma siama; e leai sona puipui sela ae o loʻo i ai se membrane sela, ma e mafai ona toe gaosia tutoatasi pe osofaʻia ma faʻamaʻi i totonu o sela talimalo. O le genome o le Mycoplasma pneumoniae e laʻititi, ma e naʻo le tusa ma le 1,000 genes. O le Mycoplasma pneumoniae e matua fesuisuiaʻi lava ma e mafai ona fetuʻunaʻi i siosiomaga eseese ma talimalo e ala i le toe faʻafouina o kenera poʻo le mutation. O le Mycoplasma pneumoniae e pulea tele lava e ala i le faʻaaogaina o vailaʻau faʻamaʻi macrolide, e pei o le azithromycin, erythromycin, clarithromycin, ma isi. Mo gasegase e teteʻe i nei vailaʻau, e mafai ona faʻaaogaina ni tetracyclines poʻo ni quinolones fou.
O siama o le fulū o siama RNA e iai ni vaega lelei, e tolu ituaiga, ituaiga A, ituaiga B ma le ituaiga C. O siama o le fulū A e maualuga le suiga ma e mafai ona oʻo atu ai i faʻamaʻi pipisi o le fulū. O le genome o le siama o le fulū e aofia ai vaega e valu, e taʻitasi ma e faʻailoa mai ai le tasi pe sili atu porotini. E lua auala autū e suia ai siama o le fulū, o le tasi o le antigenic drift, lea e tupu ai suiga i totonu o kene o siama, ma iʻu ai i suiga antigenic i le hemagglutinin (HA) ma le neuraminidase (NA) i luga o le siama; o le isi o le toe faʻatulagaina o antigenic, lea e faʻatasi ai ona aʻafia ituaiga eseese o siama o le fulū i totonu o le sela e tasi e mafua ai le toe tuʻufaʻatasia o vaega o kene o siama, ma iʻu ai i le fausiaina o ituaiga fou. O siama o le fulū e pulea tele e ala i le faʻaaogaina o vailaʻau e taofia ai le neuraminidase, e pei o le oseltamivir ma le zanamivir, ma i tagata mamaʻi tigaina, e manaʻomia foʻi togafitiga lagolago e faʻaalia ai faʻailoga ma togafitia ai faʻafitauli.
O le Neocoronavirus o se siama RNA e tasi le manoa e iai le lagona lelei e patino i le aiga o Coronaviridae, e fa ona vaega laiti, e pei o le α, β, γ, ma le δ. O vaega laiti α ma le β e masani ona aʻafia ai manu feʻai, ae o vaega laiti γ ma le δ e masani ona aʻafia ai manu felelei. O le genome o le neocoronavirus e aofia ai se faʻavaa faitau umi e tatala e faʻailoa ai porotini e 16 e le o ni fausaga ma porotini e fa e fausia ai fausaga, e pei o le porotini membrane (M), hemagglutinin (S), nucleoprotein (N) ma le porotini enzyme (E). O suiga o Neocoronavirus e mafua ona o mea sese i le toe gaosia o siama poʻo le faʻaofiina o kene mai fafo, e oʻo atu ai i suiga i faʻasologa o kene o siama, lea e aʻafia ai le mafai ona feaveaʻi siama, faʻamaʻi ma le mafai ona sola ese mai le puipuiga. O Neocoronavirus e pulea tele lava e ala i le faʻaaogaina o vailaʻau antiviral e pei o le ridecivir ma le lopinavir/ritonavir, ma i tulaga ogaoga, e manaʻomia foʻi togafitiga lagolago e faʻaalia ai faʻailoga ma togafitia ai faʻafitauli.
O auala autū e pulea ai faʻamaʻi o le manava e faʻapea:
Tui Puipui. O tui puipui o le auala sili lea ona aoga e puipuia ai faʻamaʻi pipisi ma e mafai ona faʻaosofia ai le tino e fausia se puipuiga mai siama. I le taimi nei, o loʻo iai i Saina le tele o tui puipui mo faʻamaʻi o le manava, e pei o le tui puipui o le fulū, tui puipui o le pale fou, tui puipui o le pneumococcal, tui puipui o le pertussis, ma isi. E fautuaina ina ia faia tui puipui i le taimi tatau mo tagata agavaa, aemaise lava tagata matutua, gasegase e iai faʻamaʻi pipisi, tamaiti ma isi vaega taua o tagata.
Tausia ni masaniga lelei o le tumama o le tagata lava ia. E tele lava ina pipisi fa'ama'i o le mānava e ala i ni mataua ma le pa'i atu i ai, o lea e taua ai le fa'aitiitia o le salalau o siama e ala i le fufuluina o ou lima i taimi uma, ufiufi lou gutu ma lou isu i se pepa solo po'o se tulilima pe a tale pe mafatua, 'aua le feanu, ma 'aua fo'i le fa'aaogāina o ipu e fa'aaoga ai.
'Alo'ese mai nofoaga e to'atele tagata ma e le lelei le ea e fa'aleleia ai le ea. O nofoaga e to'atele tagata ma e le lelei le ea e fa'aleleia ai le ea o ni si'osi'omaga e maualuga le lamatiaga mo fa'ama'i o le manava ma e faigofie ona a'afia ai siama. O le mea lea, e taua le fa'aitiitia o asiasiga i nei nofoaga, ma afai e te alu i ai, ia ofuina se ufimata ma tausia se va mamao fa'aagafesootai e 'alo'ese ai mai le fesoota'i vavalalata ma isi.
Fa'aleleia le tete'e o le tino. O le tete'e o le tino o le puipuiga muamua lea e tete'e ai i siama. E taua tele le fa'aleleia atili o le puipuiga o le tino ma fa'aitiitia ai le lamatiaga o fa'ama'i pipisi e ala i se taumafa talafeagai, fa'amalositino talafeagai, moe lava, ma se mafaufau lelei.
Ia mataala e fa'amafanafana. E maualalo le vevela o le taumalulu, ma o le fa'aosofiaga o le malulu e mafai ona i'u ai i le fa'aitiitia o le puipuiga o le tino mai siama, ma faigofie ai ona osofa'ia e siama. O le mea lea, ia mataala e fa'amafanafana, oofu i lavalava talafeagai, 'alo'ese mai le malulu ma le fulū, fetu'una'i vave le vevela ma le susū i totonu o le fale, ma fa'atumauina le ea e fa'aleleia atili ai le ea i totonu o le fale.
Saili vave se fesoasoani faafomaʻi. Afai e te lagona ni faʻailoga o faʻamaʻi o le manava e pei o le fiva, tale, tiga o le faʻaʻī ma le faigata ona manava, e tatau ona e alu i se falemaʻi masani i le taimi atofaina, suʻesuʻe ma togafitia le faʻamaʻi e tusa ai ma faʻatonuga a le fomaʻi, ma aua le inuina ni vailaʻau na o oe pe faʻatuai foʻi ona e sailia se fesoasoani faafomaʻi. I le taimi lava e tasi, e tatau ona e faʻailoa ma le faʻamaoni i lau fomaʻi lou talaʻaga o faʻamaʻi pipisi ma le aʻafia, ma galulue faʻatasi ma ia i suʻesuʻega faʻamaʻi pipisi ma fuafuaga faʻamaʻi pipisi e puipuia ai le salalau o le faʻamaʻi.
O auala autū e pulea ai faʻamaʻi o le manava e faʻapea:
Tui Puipui. O tui puipui o le auala sili lea ona aoga e puipuia ai faʻamaʻi pipisi ma e mafai ona faʻaosofia ai le tino e fausia se puipuiga mai siama. I le taimi nei, o loʻo iai i Saina le tele o tui puipui mo faʻamaʻi o le manava, e pei o le tui puipui o le fulū, tui puipui o le pale fou, tui puipui o le pneumococcal, tui puipui o le pertussis, ma isi. E fautuaina ina ia faia tui puipui i le taimi tatau mo tagata agavaa, aemaise lava tagata matutua, gasegase e iai faʻamaʻi pipisi, tamaiti ma isi vaega taua o tagata.
Tausia ni masaniga lelei o le tumama o le tagata lava ia. E tele lava ina pipisi fa'ama'i o le mānava e ala i ni mataua ma le pa'i atu i ai, o lea e taua ai le fa'aitiitia o le salalau o siama e ala i le fufuluina o ou lima i taimi uma, ufiufi lou gutu ma lou isu i se pepa solo po'o se tulilima pe a tale pe mafatua, 'aua le feanu, ma 'aua fo'i le fa'aaogāina o ipu e fa'aaoga ai.
'Alo'ese mai nofoaga e to'atele tagata ma e le lelei le ea e fa'aleleia ai le ea. O nofoaga e to'atele tagata ma e le lelei le ea e fa'aleleia ai le ea o ni si'osi'omaga e maualuga le lamatiaga mo fa'ama'i o le manava ma e faigofie ona a'afia ai siama. O le mea lea, e taua le fa'aitiitia o asiasiga i nei nofoaga, ma afai e te alu i ai, ia ofuina se ufimata ma tausia se va mamao fa'aagafesootai e 'alo'ese ai mai le fesoota'i vavalalata ma isi.
Fa'aleleia le tete'e o le tino. O le tete'e o le tino o le puipuiga muamua lea e tete'e ai i siama. E taua tele le fa'aleleia atili o le puipuiga o le tino ma fa'aitiitia ai le lamatiaga o fa'ama'i pipisi e ala i se taumafa talafeagai, fa'amalositino talafeagai, moe lava, ma se mafaufau lelei.
Ia mataala e fa'amafanafana. E maualalo le vevela o le taumalulu, ma o le fa'aosofiaga o le malulu e mafai ona i'u ai i le fa'aitiitia o le puipuiga o le tino mai siama, ma faigofie ai ona osofa'ia e siama. O le mea lea, ia mataala e fa'amafanafana, oofu i lavalava talafeagai, 'alo'ese mai le malulu ma le fulū, fetu'una'i vave le vevela ma le susū i totonu o le fale, ma fa'atumauina le ea e fa'aleleia atili ai le ea i totonu o le fale.
Saili vave se fesoasoani faafomaʻi. Afai e te lagona ni faʻailoga o faʻamaʻi o le manava e pei o le fiva, tale, tiga o le faʻaʻī ma le faigata ona manava, e tatau ona e alu i se falemaʻi masani i le taimi atofaina, suʻesuʻe ma togafitia le faʻamaʻi e tusa ai ma faʻatonuga a le fomaʻi, ma aua le inuina ni vailaʻau na o oe pe faʻatuai foʻi ona e sailia se fesoasoani faafomaʻi. I le taimi lava e tasi, e tatau ona e faʻailoa ma le faʻamaoni i lau fomaʻi lou talaʻaga o faʻamaʻi pipisi ma le aʻafia, ma galulue faʻatasi ma ia i suʻesuʻega faʻamaʻi pipisi ma fuafuaga faʻamaʻi pipisi e puipuia ai le salalau o le faʻamaʻi.
Taimi na lafoina ai: Tesema-15-2023
中文网站